Još od pradavnih vremena ljudi istražuju svijet. Najranije civilizacije razvile su se prije nekoliko hiljada godina na Bliskom istoku. Trgovci su počeli trgovati s dalekim gradovima kako bi nabavili robu koje nije bilo u njihovom zavičaju. Zlato, začini i razni predmeti su se kupovali, prodavali i preprodavali.

Do dalekih zemalja najjednostavnije se putovalo morem i rijekama. U to doba trgovci nisu imali geografske karte prema kojima bi se mogli snalaziti u prostoru, i stoga su bili primorani da sami pronalaze najbolje puteve do željenog cilja. Tokom vremena su naučili koji im vjetrovi i morske struje mogu pomoći i olakšati putovanje te u koje doba godine je najbolje krenuti na put.

Stari Egipćani živjeli su uzduž obala rijeke Nila. Imali su obilje hrane i drugih dobara, tako da trgovci nisu morali putovati daleko. No, kasnije su trgovci željeli pronaći nova tržišta i to ih je nagnalo da smjelo krenu u istraživanje područja daleko udaljenih od njihove domovine. Počeli su ploviti Sredozemnim i Crvenim morem.

Egipatska kraljica Hatšepsut je 1490. godine p.n.e. zapovjedila svojoj floti da otplovi Crvenim morem u potragu za novim zemljama. Flota je stigla do mjesta zvanog Punt (u današnjoj Somaliji) i vratila se s tovarom bjelokosti, ebanovine, začina i stablova mire, darom naroda Punta. Druge ekspedicije sitraživale su unutrašnjost sjeverne Afrike.

Fenički mornari su počeli istraživati Sredozemno more oko 1400. godine p.n.e. Feničani su živjeli u gradovima na obali današnjeg Libanona, na istočnom kraju Sredozemlja. Bili su vješti mornari i osnovali su uspješne trgovačke kolonije diljem sredozemnog područja. Njihovi trgovci su trgovali žitom, maslinovim uljem, staklenim predmetima, grimiznim platnom, cedrovinom i drugim dobrima diljem Sredozemlja. Jedna od najdragocjenjenih roba kojima su trgovali bilo je grimizno platno. Boja za to platno dobivala se od školjaka murex. Oko 6000 školjaka trebalo je smrviti kako bi se dobilo 450 grama boje.

Jedna fenička flota je čak oplovila Afriku po nalogu egipatskog faraona. Komadant flote, po imenu Hanon, 500. godine p.n.e. isplovio je iz Kartage (fenička kolonija u sjevernoj Africi) i stigao čak do današnjeg Senegala. Preplovio je na svom putovanju više od 4000 kilometara.

Grci su takodje osnivali kolonije diljem Sredozemlja. Feničani su im bili veliki suparnici, jer su bili vrlo vješti u trgovini i putovanju morem. Grčki trgovci željeli su za sebe dio njihova tržišta. Istraživač imenom Piteja je 330. godine p.n.e. otplovio je do Britanije, vjerovatno da se pokuša uključiti u vrlo isplativu trgovinu kositrom.

Na put je krenuo iz Marseilla u južnoj Francuskoj, koji je tada bio grčka kolonija. Plovio je oko Španjolske i potom na sjever prema Britanskom otočju. Za britansko stanovništvo je zabilježio da je bilo prijateljski raspoloženo. Piteja je nastavio svoje putovanje prema sjeveru do zemlje Thule. Thule je vjerovatno bila Norveška ili Island. Piteja je zapisao kako u Thuli sunce nikada ne zalazi. (U tim zemljama ljeti noću ne pada mrak.)