Primjer takvog predmeta je i "kompjuter" iz Antikitere. Pronađen je u jednom antičkom brodu potopljenom u moru. Bilo je to 1900. godine - u dubini od 42m, i "kompjuter" je imao veličinu kartona za cipele. Arheolozi su katalogizirali pronađene predmete: Važne, posude vina, kipove, amfore, mramorne i brončane figure. Po svemu sudeći, bio je to trgovački brod, potonuo u prvom stoljeću prije nove ere.

Šta su zaista katagolizirali kao brvinu broda, to je otkriveno skoro dvije godine kasnije. Tada je taj komad drveta, sada osušen, popucao i na svjetlo dana pojavio se čudan metalni predmet. Potrebno je bilo još 70 godina da bi se taj predmet dovoljno proučio i shvatio. Učinjeni su rentgenski snimci predmeta i ostataka u "drvetu", kao i provjereni detaljni arheološki zapisi prvobitnog izgleda, te i stare fotografije. Otkriće je zaista bilo začudjujuće: Bio je to astrolabijum!

Taj astrolabijum je sprava koja pokazuje vrijeme izlazka i zalaska sunca, te kretanja 5 (tada poznatih) planeta, ukljucujuci i faze mjeseca. Skoro 30 zupčanika pokretalo i pomjeralo je jedno drugo i tako dočaravalo faze Mjeseca, izlazak i zalazak Sunca itd. Svi zupčanici su napravljeni od bakra koji sadrži i izvjesnu količinu cinka. Zubi tih zupčanika imali su uglove od 60 stupnjeva. A, sa strane imali su "navojak" koji je pokretač tome svemu bio. Jednom navijen, astrolobijum je pokretao oznake što su označavale položaj planeta u određenim vremenskim periodama.

Otkriće je senzacionalno. Teško nam je shvatljivo da su stari Grci bili u stanju da naprave jedan tako komplikovan sistem sa zupčanicima. Sistem, koji možemo usporediti sa sistemom zupčanika današnjih satova na navijanje. A, takvi satovi su tek 1.400 godina kasnije po prvi puta napravljeni! Pored toga, kompjuter iz Antikitere ima i diferencijalnu getribu: zupčanike, čije osovine nad drugim zupčanicima kruže. Tek 1828 je taj princip privaljen u uredu za patentiranje. Zašto, ili kako, su stari Grci mogli to poznavati čak 1900 godina ranije?

Da li je s time dokazano da su Grci tada bili mnogo više "napredniji" negoli sto se to danas smatra? Ili da postavimo pitanje, a koje je već postavio Erich von Däniken: "Od kojeg astronautskog kuma je ta sprava i to znanje dobiveno?" Ovo drugo pitanje, postavljeno kao sugestija, možemo lako osporiti: Zašto bi vanzemaljci darovali znanje koje je ograničeno na samo pet planeta, a ne sa svih devet?

Plauzibilniji je odgovor, da tok razvoja nije uvijek tekao ravnomjerno i uvijek prema gore. Postoji gore i dole kod znanja - kao i znanje koje se u toku vremena izgubi te se ponovo mora "otkriti". Matematičar Hero iz Aleksandrije je već u prvom stoljeću naše ere otkrio parnu mašinu i napravio je dva funkcionirajuća primjera. James Watt je to isto "otkrio" tek 1765. godine. Takođe je i beton bio poznat u starom Rimu; Koloseum je sagrađen uz korištenje cementa. Ali, tek 1849 god. je James Parker prijavio patent na "svoj" izum. Šta su sve onda ljudi prije 2000 godina stvarno poznavali?